Svijet umjetnosti i inspiracija

Izgleda da renesansni umjetnici nastavljaju obogaćivati svjetsku kulturnu baštinu i 500 godina nakon svoje smrti, jer njihova djela često provedu stoljeća skrivena od javnosti na tajnim ili potpuno očiglednim mjestima, prije nego što ih netko otkrije i podijeli s javnošću. Najnoviji slučaj su 2 slike rađene uljem koje su u Vatikanskom muzeju otkrili prije nekoliko dana. Dakle, slike su bile tamo gdje im je i mjesto, samo mi za to nismo znali, barem do sada. I nisu to bile bilo koje slike – njemački povjesničar umjetnosti Arnold Nesselrath kaže da se radi o djelima nesumnjivo više kvalitete od onih koje se nalaze u istoj prostoriji.

U Vatikanskom muzeju su u ožujku 2015. počeli restauratorski radovi koji su trebali završiti kasnije te godine. Između ostalog, radovi se vrše i u Konstantinovoj sobi gdje su pronađena dva nova djela. Konstantinova soba je dobila naziv po temi koja krasi njezine zidove. Same zidove veliki maestro nije uspio završiti jer ga je prerana smrt u tome omela. Njegovi učenici su je doslikali po njegovim skicama prikazavši u njoj scene iz života cara Konstantina Velikog. Ipak, dva pronađena djela ukazuju na to da je nešto Rafael ipak uspio završiti.

Restaurator Fabio Piacentini potvrdio je da je sada sasvim sigurno da su dvije alegorijske figure na zidu djela samog Rafaela. Jedna figura predstavlja Prijateljstvo, a druga Pravdu. Piacentini kaže da su slike rađene tehnikom – ulje na zidu, vrlo neobičnom i specifičnom tehnikom. Restauratori su započeli čišćenje i primjećuju preciznost poteza koja je tipična za maestra. Posebno se na haljini jedne od alegorijskih figura vide divni potezi kistom i toniranje od zelene ka plavoj. Inače, Rafael je imao posebnu „na toplo“ tehniku – nanosio je gusti sloj prirodne smole dok je topla, a ona se, kada se osuši, ponašala kao platno.

Rafael je bio umjetnik koji je volio eksperimentirati i isprobavati nove tehnike. Zna se, kaže Arnold Nesselrath, da je Konstantinovu sobu želio cijelu uraditi u gore navedenoj tehnici, ali nažalost, poživio je samo toliko da uradi ove dvije slike. Ostatak je urađen na tradicionalan način.

Rafaelo Sancio da Urbino, poznat samo kao Rafael, čini veliku trojku renesansnih majstora, zajedno s Michelangelom i Leonardom. Bio je nevjerojatno produktivan i ostavio je iza sebe veliki broj djela, unatoč smrti u 37. godini života. Većina njegovih djela se može naći upravo u Vatikanskoj palači i njegovi tamošnji radovi predstavljaju središnji i najvažniji dio njegovog opusa.

Konstantinova soba je jedna od prostorija za čije ukrašavanje je Papa Julije II. unajmio tada mladog Rafaela. Ove sobe su trebale biti papine sobe za prijem, a izvanredni radovi na njihovim zidovima imaju vrijednost poput Michelangelovih u Sikstinskoj kapeli koja se i nalazi nedaleko od njih. Pretpostavlja se da je papa želio da radovi mladog umjetnika zasjene one koje je naručio prethodni papa, Aleksandar VI. Zanimljivo je da su i papa i maestro preminuli dok je došlo na red oslikavanje Konstantinove sobe. Na njezinim zidovima prikazan je trijumf kršćanstva nad poganstvom, ali sama soba je manje popularna od ostalih iz prostog razloga što se zna da su je radili učenici, a ne maestro. S ovim novim otkrićem, to se može promijeniti.